1. Skip to Menu
  2. Skip to Content
  3. Skip to Footer>

Povijest muzeja

.

Početkom 20. stoljeća, nekoliko vrijednih prirodoslovnih zbirki darovano je Gradu Splitu, što je potaknulo prof. Umberta Giromettu da 1923. godine pokrene pitanje osnivanja Prirodoslovnog muzeja. Odlukom Općinskog vijeća Splita, Prirodoslovni muzej osnovan je 10. ožujka 1924. godine kao Gradski prirodoslovni muzej, a prvim kustosom muzeja imenovan je upravo prof. Girometta koji je upravljao muzejom sve do smrti 1939. godine.

Po osnivanju, Muzej je bio smješten u tadašnju zgradu Općinskog doma u centru grada (Splita). Kako je prostor u navedenoj zgradi, zbog velike količine muzejskih predmeta, postao pretijesan, za potrebe Muzeja preuređena je zgrada bivšeg restorana na I. vrhu Marjana, gdje je Muzej krajem 1925. godine preseljen. Muzej je za javnost otvoren 5. travnja 1926. godine zajedno sa Zoološkim vrtom, kao malim ornitološkim parkom i najznačajnijim primjercima domaćih i egzotičnih životinja. Za potrebe Zoološkog vrta 1928. godine, uz zgradu Muzeja, izgrađena je manja zgrada u kojoj je bio smješten akvarij, prvi i jedini u tadašnjoj državi. Po zatvaranju akvarija, zgrada u kojoj je bio smješten preuređena je u mali terarij. Danas Zoološki vrt sa 41 vrstom i 260 jedinki, čini osnovu budućeg modernog zoološkog vrta grada Splita.


U zgradi na Marjanu Prirodoslovni muzej je radio do 1991. godine kada je, zajedno sa zgradom terarija, zatvoren za javnost iz sigurnosnih razloga. Prvo preseljenje Muzeja, Tvrđava Gripe, uslijedilo je 1997. godine (460 m2 površine), da bi već nakon nepunu godinu dana poslije bio ponovno preseljen u privremene prostore u ulici Marina Getaldića (površine 156 m2). Zbog ograničenog i otežanog rad Muzeja te ugrožavanja muzejske građe, tijekom 2000. godine pokrenuto je nekoliko akcija kako bi se Muzeju osigurao odgovarajući smještaj. Rezultat je Rješenje Gradskog poglavarstva Splita kojim su Muzeju dodijeljeni novi prostori (Poljana kneza Trpimira 3) ukupne površine 1.156 m2 u kojima je Muzej počeo s radom u siječnju 2002. godine.

Tijekom rada Muzeja u staroj zgradi na Marjanu postavljena su tri stalna postava:

prvi je postavio sam U. Girometta, a trajao je do početka II svjetskog rata. Za vrijeme talijanske okupacije, rad Muzeja je zapostavljen, a dolaskom njemačkih okupatora, muzejska zgrada je pretvorena u privremenu vojničku nastambu. Zalaganjem osoblja Muzeja, cjelokupna muzejska građa prenesena je u nekadašnju biskupsku palaču i tako spašena od uništenja. Za vrijeme boravka okupatora u zgradi na Marjanu, potpuno su uništene prostorije i inventar Muzeja, postrojenja u akvariju, a u zoološkom vrtu skoro svi kavezi su bili prazni. U to vrijeme muzejom je upravljao dr. Otmar Karlovac.

Nakon završetka rata, zgrada je uređena, a muzejski predmeti vraćeni su natrag u Muzej, te se počeo uređivati drugi stalni postav. U to vrijeme muzejom upravlja naš poznati entomolog Petar Novak. Postav je trajao sve do 1955. godine kada upravljanje muzejom preuzima dr. Antun Cvitanić, koji je postavio treći stalni postav Muzeja – trajao je sve do zatvaranja zgrade 1991. godine.

U vrijeme dok je Muzej bio smješten u zgradi na Marjanu, raspolagao s izložbenom prostorijom od 180 m2, depoom od 100 m2, radnim prostorijama od 55 m2, preparatorskom radionicom od 20 m2 i bibliotekom od 25 m2, a posjedovao je oko 107.000 muzejskih predmeta.

Iako je Muzej radio u vrlo skromnim uvjetima svojom aktivnošću dao je veliki doprinos razvoju prirodnih znanosti u Dalmaciji.

Od osnivanja Muzeja 1924. godine, izmijenili su se slijedeći upravitelji koji su svojim radom pridonijeli razvoju Muzeja i prirodnih znanosti na području Dalmacije.

Od 10. ožujka 1924. godine pa sve do tragične smrti 27. travnja 1939. godine, Muzejom je upravljao prof. U. Girometta. Radio je na: osnivanju Prirodoslovnog muzeja i zoološkog vrta, prvog morskog akvarija u tadašnjoj državi, na popunjavanju svih muzejskih zbirki, a osobito na popunjavanju zbirki kralježnjaka i beskralježnjaka Jadranskog mora.

Od 1. svibnja 1939. do 15. kolovoza 1941. godine, Muzejom upravlja dr. Tonko Šoljan – popunjava ihtiološke zbirke, a u zoološkom vrtu mijenja sve drvene instalacije s metalnim i proširuje smještajni prostor za životinje.

Od 15. kolovoza 1941. godine Muzejom upravlja dr. Otmar Karlovac, kao kontraktualni kustos, ujedno radeći kao profesor u Državnoj realnoj gimnaziji u Splitu. Sređuje stručni materijal, te ga spašava u vrijeme II svjetskog rata od propadanja. Nakon rata radi na uređenju Muzeja i determinaciji muzejskih predmeta, te ponovno postavlja muzejske zbirke.  

Od 1946. do 1952. godine, Muzejom upravlja entomolog Petar Novak u svojstvu honorarnog službenika. Intenzivno popunjava i sakuplja entomološki materijal.

Od 1952. do 1955. godine, Muzejom upravlja Ivo Jurjević. Izvršio je uređenje muzejskih prostorija i muzejskih zbirki. Ispisane su nove legende na svim zbirkama u Muzeju. Nakon što je Muzej dobio preparatora (1. kolovoza 1952. god.), hitno se pristupilo restauraciji oštećenih muzejskih preparata i zbirki. Preparirano je i determinirano 150 muzejskih predmeta, uglavnom sisavaca, ptica i riba. Uz pomoć Zoološkog muzeja u Zagrebu, izvršena je deteriminacija većeg broja sakupljenih školjaka i puževa iz Jadrana, te zbirke školjaka i puževa iz Indijskog oceana, koju je muzej dobio po završetku II svjetskog rata.

Od 1955. do 1983. godine, Muzejom upravlja dr. Antun Cvitanić, terenskim radom popunjava, te determinira, obrađuje i inventarizira ornitološku, herpetološku i osteološku zbirku. Reorganizirao je muzejski postav, izdvojivši izložbene od znanstvenih zbirki, što je omogućeno nadogradnjom muzejske zgrade. Postavlja novi muzejski postav, te udvostručuje broj životinja i kaveza u Zoološkom vrtu.

Od 1983. do 2000. godine, muzejom upravlja Vladimir Golubić, dipl. ing. bio. koji obogaćuje zbirku amonita, mineraloško-geološke, paleontološke i paleobotaničke zbirke, te obavlja terenska istraživanja na području srednje Dalmacije.

Od studenog 2000. god., za ravnatelja Muzeja imenovan je mr. sc. Nediljko Ževrnja. Radi na poboljšanju uvjeta u Zoološkom vrtu; iznalaženju nove lokacije za njegov smještaj; riješio je prostorni smještaj Muzeja; obavio prvu reviziju muzejske građe; osnovao dvije nove zbirke (Zbirka prepariranog perja, Oološka zbirka); vrši nabavu potrebne opreme za rad i smješaj zbirki; pripremio više muzejskih akata; između ostalog i novu reorganizaciju Muzeja; uveo edukativnu djelatnost u muzej; zajedno s ostalim kustosima u Muzeju napravio procjenu vrijednosti pojedinih zbirki za osiguranje zbirki i inventara Muzeja; radi na očuvanju, determinaciji, obradi, inventarizaciji i uređenju muzejskih zbirki; vrši terenska istraživanja na području srednje Dalmacije; začetnik je i koautor koncepcije stalnih postava Prirodoslovnog muzeja; postavljanje tematskih izložbi u muzeju i izvan muzeja te sudjelovanje na međunarodnim znanstvenim i stručnim skupovima uvodi kao dio redovne djelatniosti muzeja.

Osnivanjem Muzeja, više prirodoslovnih zbirki (geološko-paleontološke, entomološka, zbirke morskih kralježnjaka i beskralježnjaka) darovano je Prirodoslovnom muzeju. Od sredine 50-tih godina prošlog stoljeća zbirke se nadopunjuju terenskim sakupljanjem predmeta i njihovom obradom u muzeju, te manjim dijelom darovanjem i otkupom građe. Popularizacija muzejske građe i prirodoslovlja prezentira se javnosti putem tematskih izložbi, znanstvenih i stručnih radova, te znanstveno-stručnih skupova. Stručna knižnica sadrži oko 7000 knjižnih jedinica. Muzej ima 45 što manjih što većih zbirki sa oko 140000 muzejskih predmeta, koji se vode u NATURAL INVENTORY i FILEMAKER PRO programu. Tijekom 2003. godine počelo se s uređenjem I. kata zgrade za privremeni stalni postav Malakološke zbirke obitelji Bakotić, dok se prizemlje uredilo za postavljanje tematskih izložbi. U Muzeju se mogu kupiti različiti promidžbeni materijali u izdanju muzeja.

Facebook