Rijeka Žrnovnica

Projekt "Istraživanje biljnog i životinjskog svijeta rijeke Žrnovnice"

CILJEVI PROJEKTA:

upoznavanje raznolikosti ihtio-, malako-, herpeto- i ornito- faune, te flore i vegetacije ovog dijela Hrvatske i nadopuna popisa flore (Flora Croatica Database)
inventarizacija vodenih vaskularnih biljaka, te vaskularne kopnene flore,
inventarizacija ihtio-, malako-, herpeto- i ornito- faune,
istraživanje endemičnih vrsta flore eumediteranskog dijela Hrvatske.

Istraživanje podrazumijeva primjenu niza postupaka koji će dati popis flore i faune toka rijeke Žrnovnice, s manje ili više pratećim podatcima (pripadnost višim taksonomskim kategorijama, narodna imena i dr.).
Ovim istraživanjem obuhvatilo se:

kartiranje kopnenih staništa i fitocenološka slika toka rijeke Žrnovnice
inventariziranje:

o kopnene i vodene vegetacije
o ornitofaune
o herpetofaune
o ihtiofaune
o malakofaune

Inventarizaciju smo proveli uzorkovanjem, fotografiranjem, te sakupljanjem podataka o staništima i svojtama. Fotodokumentacija svojti, staništa ili ploha je vrlo vrijedna sastavnica sakupljanja podataka na terenu, osobito ako su popraćene dodatnim informacijama. Namjena fotografija je višestruka:

- dokumentiranje nalaza svojti bez sakupljanja primjeraka
- pomoć u naknadnoj determinaciji, osobito ako su namjenski snimljene dijagnostičke pojedinosti na dvojbenoj svojti
- dokumentiranje položaja lokaliteta
- dokumentiranje položaja plohe
- dokumentiranje tipa staništa

Kod inventarizacije flore je i dodatno:

- stvaranje predodžbe o vegetaciji, strukturi i starosti
- dokumentiranje stanja u ovisnosti o dobu godine (sezoni)
- dokumentiranje utjecaja na lokalitet
- praćenje sukcesija i drugih promjena na lokalitetu/staništu usporedbom periodično snimljenih fotografija
- gradnja baze slikovne dokumentacije flore nekog područja ili tipova staništa (višestruke namjene, osobito ako su fotografije kvalitetne)
- i dr.

Izvor Žrnovnice

Žrnovnica je krška rijeka bržeg toka s manjim slapovima i dosta brzaka, ukupne dužine 4800 metara. Žrnovnica u svom gornjem toku prolazi kroz kanjon koji je slabo dostupan ljudima, pa je zato taj dio najočuvaniji. Donjim dijelom obale rijeke napravljena je šetnica, a ostatak obale obrasao je vrbom i smokvom s malo vodene vegetacije.

Ušče rijeke Žrnovnice

Kao vrlo plitka krška rijeka u ruralnom području, Žrnovnica je podložna jačem utjecaju čovjeka. Voda iz Žrnovnice napaja i jedan dio vodovoda na području Splita i Podstrane te je potrebno raditi ispitivanja kakvoće vode. Na području rijeke Žrnovnice djeluje i ribolovno društvo Žrnovnica te je potrebno raditi i monitoring ihtiofaune rijeke Žrnovnice.

Specifične vrste biljaka i životinja

U rijeci Žrnovnici je do sada zabilježeno više vrsta riba. U dijelu gdje nema utjecaja mora, može se pronaći autohtona vrsta jegulja (Anguila vulgaris) te dvije vrste koje su u Žrnovnicu unijete: jako ugrožena mekousna pastrva solinka (Salmothymus obtusirostris salonitana) i kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss). Mekousna pastrva solinka je posebnost rijeke Žrnovnice jer je ona, uz rijeku Jadro, posljednje stanište ovom našem ugroženom endemu. U ušću rijeke pronađeno je 40 vrsta riba od kojih je 25 morskih sa širokom ekološkom valencijom. U gornjem dijelu ušća zabilježeno je 15 vrsta riba.

METODE ISTRAŽIVANJA IHTIOFAUNE

Namjera je napraviti pregled ihtiofaune od izvora do ušća. Najveća raznolikost se očekuje na ušću gdje su prisutne eurivalentne morske vrste riba.
Tok rijeke smo podjelili u 50 područja za istraživanje. Nizak vodostaj rijeke omogućuje lakši pristup istraživanju. Istraživalo se sektor po sektor. Dio rijeke koji se istražuje pregradio se posebnim pomičnim mrežama koje su istraživači držali u mjestu. Tako se u gornjem dijelu toka istraživanog područja nalazila jedna (nadalje u tekstu gornja mreža), a u donjem dijelu toka su se nalazile dvije pregradne mreže od kojih je jedna bila postavljena na V oblik (špicem prema donjem dijelu toka) te su u sredini bila vrata za prolaz ribe. Između gornje mreže i mreže s vratašcima za prolaz ribe bilo je oko 100 m te se riba iz gornjeg dijela navodila u međuprostor između dvije donje mreže. Širina prostora između dvije donje mreže je iznosila oko 5 m da bi se riba lakše mogla uloviti sa mrežicom i izmjeriti njeni parametri. Istraživači su nositi nepromočive jednodijelne kombinezone s čizmama.

FLORA I VEGETACIJA

U ovom istraživanju koristile su se standardne metode u floristici i fitocenologiji:

proučavanje flore o prethodno zabilježenim vrstama vodenih vaskularnih biljaka, te vaskularne kopnene flore,
fotodokumentiranje i sakupljanje florističkog materijala na terenu,
laboratorijska obrada sakupljenog materijala :

determinacija herbarijskog materijala s florističkim djelima za fitogeografsku analizu i analizu životnih oblika (Pignatti, 1982.; Horvatić, Ilijanić i Marković-Gospardić, 1967-1968., i dr.). Determinaciju svojti izvršit ćemo pomoću standardnih florističkih dijela, prikladnih za determiniranje biljaka s naših područja (Domac, 1984.; Fiori, 1969.; Horvatić, 1954.; Javorka, 1925.; Javorka i Csapody, 1934.; Nikolić 1994-2000; Pignatti, 1982.; Trinajstić i sur., 1967-1981., 1975-1983.; Tutin et al., 1964-1980.),
prepariranje materijala za herbarijsku zbirku (zbirka mokrih preparata, herbarijska zbirka vaskularne flore) koja će ostati u sastavu herbarijske zbirke Prirodoslovnog muzeja u Splitu,

izrada vegetacijskih snimki prema principima Braun-Blanquet-ovom shvaćanju biljnih zajednica.

Poseban naglasak u istraživanjima bi stavili na vaskularnu floru oko izvora i gornjeg toka rijeke. Svi važniji nalazi (endemične, ugrožene, zaštićene i rijetke svojte) će se označiti na karti područja radi lakšeg budućeg monitoringa.