Projekt „Bioraznolikost lokaliteta Sutina"

Projekt „Bioraznolikost lokaliteta Sutina“ izvodio se na području značajnog krajobraza Sutina i realiziran u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko Dalmatinske županije. U okviru projekta izvršila se inventarizacija flore i faune ovog zaštićenog područja. Projekt je biti započet u 2016. godini, a nastaviti će se i tijekom 2017. godine. Lokalitet Sutine, kao značajni krajobraz, proglašen je zaštićenim 2000. godine, i to kanjon i okolno područje u gornjem toku potoka Sutina, pritoka Cetine. Cijelo područje je pod bjelogoričnom šumom, a površina mu je 462,8 ha. Sutina je u kanjonu izdubila više bistrih bazenčića (Bili vir, Zeleno, Pojilo, Bubalo...) u kojima se ljeti rado kupaju sinjski izletnici.

Kanjon Sutine

Po geomorfološkom sastavu kanjon Sutine izgrađen je od vapnenca i dolomita, a erozivno djelovanje pogledu posjetitelja otkriva mnoštvo fosila. Potok Sutina bujični je potok koji je većim dijelom godine siromašan vodom. Njegov glavni izvor nalazi se podno zaseoka Mijići i Jurići u selu Sutina. Međutim, potok Sutina prima vode i iz drugih izvora, među kojima se svakako izdvaja izvor Bila vrila. Pored ovog izvora nalazi se stara mlinica, koja je dokaz nekadašnjega čovjekova korištenja snage vode potoka Sutine.

Prvi slap

Slap

Elementi terenskog rada su:
- vizualno opažanje i registriranje svih nazočnih vaskularnih vrsta biljaka, beskralježnjaka i kralješnjaka;
- uzorkovanje;
- fotografiranje i podvodno snimanje;
- mjerenje temperature i pH;
- ukoliko bude mogućnosti, povremeno speleološko istraživanje podzemlja u zaštićenom području.

Specificne vrste biljaka i životinja

Kanjon planinskog potoka Sutine, sa svojim neobičnim rasporedom biljnog pokrova, tipičan je primjer botaničke inverzije. Od najniže točke kanjona prema vrhovima okolnih uzvisina raste bukva (Fagus sylvatica), crnograb (Ostrya carpinifolia), bjelograb (Carpinus orientalis) i hrast (Quercus virgiliana), dok na kamenjarskim livadama nalazimo smilje (Helicrysum italicum), kadulju (Salvia officinalis), kameni vrisak (Saturela montana), origano ili mravinac (Origanum sp.), majčinu dušicu (Thymus serpyllum)... Njihove cvjetove u potrazi za nektarom obljeću leptiri kao što su lastin rep (Papilio machaon), glogov bijelac (Aporia crataegi) te pripadnici porodica bijelci (Pieridae), šarenci (Nymphalidae), okaši (Satyridae) i plavci (Lycaenidae).

Raznovrstan biljni pokrov, grmovi, duplje, stijene omogućuju gniježđenje brojnim vrstama ptica. Na liticama kanjona gnijezdi se gorska pastirica (Motacilla cinerea). Guste šume kanjona stanište su crne žune (Dryocopus martius). Na kamenitim visoravnima zaštićenoga pojasa u travi gnijezdo savija ševa krunica, kao i jarebica kamenjarka. Na visokim borovim stablima gnijezde se škanjac i jastreb. Na izlazu iz kanjona, gdje su erozivna djelovanja jaka te su nastale pjeskovite padine, nalazimo kanale pčelarice u kojima ova vrsta podiže svoje mlade.

U gustim šumama Sutine, njezinu kršu, makiji i na kamenitim livadama nalaze hranu i mjesto za razmnožavanje sisavci poput divlje svinje koja je stalni stanovnik ovih predjela kao i lisica, zec, kuna bjelica te jazavac.

U vodama pak Sutine nalazimo vodozemce poput žutog mukača, velike zelene žabe i pjegavog daždevnjaka. Od zmija koje obitavaju na ovom prostoru, jedino je poskok opasan za ljude, a među gušterima najčešće se viđa zidna gušterica. Plitka jezerca koja ostaju u udubinama kanjona u sušnom razdoblju omogućuju preživljavanje pastrve i raka. Po geomorfološkom sastavu kanjon Sutine izgrađen je od vapnenca i dolomita, a erozivno djelovanje pogledu posjetitelja otkriva mnoštvo fosila.

Potok Sutina bujični je potok koji je većim dijelom godine siromašan vodom. Njegov glavni izvor nalazi se podno zaseoka Mijići i Jurići u selu Sutina. Međutim, potok Sutina prima vode i iz drugih izvora, među kojima se svakako izdvaja izvor Bila vrila. Pored ovog izvora nalazi se stara mlinica, koja je dokaz nekadašnjega čovjekova korištenja snage vode potoka Sutine.

ZANIMLJIVOSTI

Božikovina (Ilex aquifolium L.)

Božikovina (Ilex aquifolium L.) spada u zaštićene biljne vrste. Biljka lijepe zelene boje i crvenih bobica neizostavni je dio božićnog ukrašavanja doma, ali skriva i manu - bobice su vrlo otrovne. Prema narodnom vjerovanju, ona štiti od zlih duhova i nesreća pa je se u zimskim mjesecima stavlja u božićni vijenac koji krasi ulazna vrata, a na Badnjak se unosi u domove gdje mora ostati do Svijećnice početkom veljače. Još su Rimljani tijekom zimskih blagdana darivali božikovinu prijateljima kako bi ih zaštitila od uroka, grmljavine i čarolija.



Publikacija u obliku brošure izradit će se temeljem dobivenih podataka istraživanja, a sadržajem će nadići konkretno istraživanje, odnosno lokalitet, te će ukazivati na sve temeljne elemente nastajanja, sadašnjeg stanja, značenja, ugroženosti i mogućnosti zaštite. Brošuru ćemo distribuirati lokalnim vlastima, školama i udrugama, kako bi se podizala svijest lokalnih zajednica o potrebi očuvanja ovakvih lokaliteta.
Brošura kao cjelina će odražavati povezanost tradicije, odnosno tradicijskog načina života i gospodarskih aktivnosti, s očuvanjem bioraznolikosti, što je i krajnji cilj cjelokupne djelatnosti zaštite prirode. Bez tradicijskog gospodarstva bioraznolikost bi u mnogim dijelovima Hrvatske. Dobiveni podaci će se koristiti i za pisanje znanstvenog članka.

VIDEO