INVENTARIZACIJA BIORAZNOLIKOSTI LOKALITETA PROLOŠKO BLATO
(I. faza)

Prološko blato u krajobraznom smislu zaštićeno je 1971. godine, a prostire se na površini od 10,24 km2.To je prostrano poplavno područje u zapadnom dijelu Imotskog polja, koje je dio godine pod vodom, a samo je jedan mali dio pod vodom tijekom cijele godine (Prološko jezero). Ovo Blato je tipičan primjer poplavnih krških polja u Dalmaciji, kakva su danas uglavnom uništena odvodnjom u svrhu proširenja poljoprivrednih površina. Nesumnjive su i njegove estetske i ekološke vrijednosti kao obitavalište ptica močvarica, uglavnom na zimovanju i preletu. U razdoblju visokih voda, kada je cijelo Blato pod vodom, u njemu jedan brežuljak ostaje kao otočić, koji se zove Manastir. Godine 1453. franjevci su na njemu sagradili samostan te se pretpostavlja da je po tome dobio ime. Narodna predaja govori da su fratri, u strahu od čestih turskih napada, zatrpavali ponore kroz koje je otjecala voda, kako bi se ona zadržala cijelu godinu i tako štitila samostan na otoku. U krajobraznom smislu područje dosada nije oštećeno.
Izvor Graba

Prološko blato - panorama

Zbog velike površine istraživanog područja i složenosti projekta za njegovu realizaciju projekta je 3-5 godina (2017.-2021.) tijekom kojih bi se obavilo 40-60 ternskih izlazaka. Za 2017. godine predviđeno je 12-15 terenskih izlazaka, ovisno o raspoloživom vremenu i financijskim mogućnostima dionika projekta te vremenskim prilikama na terenu.
Elementi terenskog rada biti će:
- vizualno opažanje i registriranje svih nazočnih vaskularnih vrsta biljaka, beskralježnjaka i kralješnjaka
- uzorkovanje
- fotografiranje
- podvodno snimanje
- mjerenje temperature i pH.

Prvi slap

Prološko blato

Po završetku projekta, temeljem dobivenih podataka istraživanja, izraditi će se publikacija u obliku brošure, a sadržajem će nadići konkretno istraživanje, odnosno lokalitet te će ukazivati na sve temeljne elemente nastajanja, sadašnjeg stanja, značenja, ugroženosti i mogućnosti zaštite. Brošuru ćemo distribuirati lokalnim vlastima, školama i udrugama, kako bi se podizala svijest lokalnih zajednica o potrebi očuvanja ovakvih lokaliteta.
Brošura kao cjelina odražavati će povezanost tradicije, odnosno tradicijskog načina života i gospodarskih aktivnosti, s očuvanjem bioraznolikosti, što je i krajnji cilj cjelokupne djelatnosti zaštite prirode. Bez tradicijskog gospodarstva bioraznolikost bi u mnogim dijelovima Hrvatske, pa tako i u Dalmatinskoj zagori, bila znatno manja. Dobiveni podaci će se koristiti i za pisanje znanstvenih članaka.