Posebni ornitološko-ihtiološki rezervat PANTAN

Posebni ornitološko-ihtiološki rezervat Pantan proglašen je 2000. godine temeljem stručne studije koja je obuhvatila ornitološke i ihtiološke osobitosti toga područja. Ustanova kontinuirano prati stanje rezervata te prema mogućnostima istražuje i druge elemente bioraznolikosti u njemu, kao npr. vegetaciju. Rezultati ovih istraživanja su i objavljeni
Pantan je i dio Nacionalne ekološke mreže, sa slijedećim elementima:
  • - Šifra i naziv područja: HR3000430 #, Pantan;
  • - Ciljevi očuvanja – divlje svojte: obrvan Aphanius fasciatus, ptice močvarice;
  • - Stanišni tipovi:
NKS šifra NATURA šifra Stanišni tip
1150* Obalne lagune
A.4.1.1.7. Zajednica primorskog oblića
F.1.1.3.1. Livada grmolike caklenjače i slanuške
A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi

  • - Mjere zaštite – 22; 26; 29; 31;
  • - Ostalo: zabrana ribolova i vađenja školjaka; ornitološko - ihtiološki rezervat; zabrana gradnje u rezervatu.

S vremenom se ukazala potreba i za proširenjem područja rezervata na jedan pojas mora ispred obale sadašnjeg rezervata, te uvođenje posebnog režima zaštite za pojedine najvrijednije dijelove rezervata.

Ovaj multidisciplinarni projekt je obuhvatio one elemente bioraznolikosti koji dosadašnjim istraživanjima nisu bili obuhvaćeni, i to:

  1. ihtiofaunu mora ispred rezervata, rijeke i njezinog izvora;
  2. malakofaunu istog područja;
  3. vegetaciju istog područja;
  4. vegetaciju spruda-otočića u sastavu rezervata;
  5. herpetofaunu cijelog rezervata;
  6. elemente ornitofaune potencijalnih gnjezdarica spruda.
Pantan je stalni, ali boćati (160 -10.600 mg/l klorida) uzlazni izvor na 2,7 mnm (minimalna izdašnost oko 200 l/s). S obzirom da je u neposrednoj blizini mora to je područje brakičnih voda smješteno na malom području te je iz tog razloga zanimljivo s ihtiološkog gledišta. U dosadašnjim istraživanjima na tom području je zabilježena i ugrožena vrsta Aphanius fasciatus. Iz jezera voda se odlijeva u more plitkom rječicom koja se dijelom odlijeva u umjetno prokopani kanal. Istraživanje podvodnog dijela je podijeljeno na tri područja: jezero, rijeka i morski dio. Istraživanje se vršilo metodom direktne analize (vizualnim cenzusom) pomoću autonomnog ronilačkog aparata. U rijeci i moru se ronilo na dah te se inventariziralo na način da su se zapažene vrste fotodokumentiralo, a neke su se i uzorkovale radi detaljne obrade. U jezeru se ronilo pomoću autonomnog ronilačkog aparata te se inventarizacija obavila na isti način kao i u ostalim djelovima (fotodokumentiranjem i uzorkovanjem). Uzorci su se uzimali s mrežicom (špurtilom). Posebna pozornost se usmjerila na sami izvor i podvodno područje oko njega zbog neistraženosti samoga. Ujedno se to područje kartiralo i zabilježila podzemna fauna. Detaljna obrada uključila je determinaciju vrste putem ključeva te mjerenje merističkih i morfometrijskih značajki. Sve uzorkovane vrste su nakon detaljne obrade ostale u Prirodoslovnom muzeju Split u muzejskim zbirkama.
Pantan - ušče

Flora i vegetacija

U ovom istraživanju koristile su se standardne metode u floristici i fitocenologiji:
- proučavanje flore o prethodno zabilježenim vrstama vodenih vaskularnih biljaka i algi, te vaskularne kopnene flore,
- fotodokumentiranje i sakupljanje florističkog materijala na terenu,
- laboratorijska obrada sakupljenog materijala:
1. determinacija herbarskog materijala s florističkim djelima za fitogeografsku analizu i analizu životnih oblika (Pignatti, 1982.; Horvatić, Ilijanić i Marković-Gospardić, 1967-1968., i dr.). Determinaciju svojti izvršit ćemo pomoću standardnih florističkih dijela, prikladnih za determiniranje biljaka s naših područja (Domac, 1984.; Fiori, 1969.; Horvatić, 1954.; Javorka, 1925.; Javorka i Csapody, 1934.; Nikolić 1994-2000; Pignatti, 1982.; Trinajstić i sur., 1967-1981., 1975-1983.; Tutin et al., 1964-1980.),
2. prepariranje materijala za herbarsku zbirku (zbirka mokrih preparata, herbarska zbirka vaskularne flore) koja će ostati u sastavu herbarske zbirke Prirodoslovnog muzeja u Splitu, - izrada vegetacijskih snimki prema principima Braun-Blanquet-ovom shvaćanju biljnih zajednica.
Poseban naglasak u istraživanjima je stavljen na vaskularnu floru samih kanala, sprudova i riječnog vrela jer ti dijelovi nikada nisu bili istraživani. Svi važniji nalazi (endemične, ugrožene, zaštićene i rijetke svojte) su označeni na karti područja radi lakšeg budućeg monitoringa.

Prvi slap

Herpetofauna

Kako se na području Pantana radi o slanoj močvari nije bilo za očekivati prisutnost velikog broja vrsta vodozemaca i gmazava. Međutim, na ovom području do sada nisu rađena sustavnija istraživanja herpetofaune te je stoga bilo potrebno napraviti inventarizaciju herpetofaune Pantana i utvrditi vrste koje u njemu redovito dolaze i one vrste koje u njega zalaze iz okolnih područja, prvenstveno krških kamenjara koji graniče sa Pantanom. Na području Pantan očekivalo se prisustvo vrsta s liste Direktive o staništima i Bernske konvencije poput zelene krastače (Bufo viridis) i primorske gušterice (Podarcis sicula), ali i vrsta zaštićenih temeljem hrvatskog zakonodavstva i sa Crvenog popisa poput velike zelene žabe (Pelophylax ridibundus), kopnene kornjače (Testudo hermanni) i šare poljarice (Hierophis gemonensis).
Tijekom istraživanja herpetofaune na području Pantana nisu se usmrćivale jedinke već su se samo hvatale radi determinacije te promatanja, fotografiranja i bilježenja podataka vezanih uz vrste. Uznemiravanje jedinki nastojalo se svesti na minimum a uhvaćene jedinke su se oslobađale na mjestu gdje su uhvaćene. Prilikom istraživanja koristile su se metode promatranja, transekta i lova (omčom, rukom i mrežicom).
Navedena istraživanja (inventarizacija) provodila su se na temelju uputa i obrazaca za inventarizaciju i monitoring koje je izradio Državni zavod za zaštitu prirode. Na taj način su se vršila i testiranja te primjena navedenih obrazaca DZZP-a radom na terenu. Prikupljeni podaci će se pohraniti i u GIS bazu podataka Ustanove. Inventarizacija herpetofaune Pantana doprinosi poznavanju raznolikosti i brojnosti vodozemaca i gmazova kako Pantana tako i Republike Hrvatske, što je bitan preduvjet njihovoj učinkovitoj zaštiti. Također su osnova za daljnji monitoring herpetofaune područja posebnog rezervata Pantan.

Ornitofauna

Ornitofauna područja Pantan prilično je istražena i jedna je od njezinih bitnih značajki da je među močvarnim vrstama, koje su jedine relevantne za jedan močvarni lokalitet, relativno malen broj gnjezdarica. Glavni su razlozi za to mala površina rezervata i uznemiravanje. Sprud-otok koji zatvara lagunu, a u širem smislu i drugi dijelovi šljunčane obale, može biti od posebnog interesa za gniježđenje nekih specifičnih vrsta, o čemu čak postoje naznake u starijim istraživanjima. Pored uznemiravanja od strane ljudi, na gniježđenje nepovoljno mogu utjecati i neki prirodni faktori, kao visoke plime, velik broj ptica – potencijalnih predatora, koje se tu odmaraju i sl. Ipak, ovo će istraživanje pokušati dati precizniji odgovor na pitanje je li moguće određenim mjerama upravljanja potaći gniježđenje određenih vrsta potencijalno mogućih gnjezdarica – potencijalnih u smislu da je poznato da se gnijezde na lokalitetima sličnih geološko-pedoloških i klimatskih osobina, ali na konkretnoj lokaciji gniježđenje vjerojatno izostaje zbog uznemiravanja, kako od strane ljudi, tako i od strane spomenutih predatora. U tu svrhu bilježit će se eventualna nazočnost i ponašanje ciljanih vrsta na sprudu u proljetnom razdoblju. Ciljane vrste su u prvom redu mala bijela čaplja Egretta garzetta (rizična), vlastelica Himantopus himantopus (kritično ugrožena), kulik sljepčić Charadrius dubius (niskorizičan), morski kulik Charadrius alexandrinus (ugrožen), crvenonoga prutka Tringa totanus (kritično ugrožena) i mala čigra Sterna albifrons (ugrožena), te možda još poneka vrsta.

ZANIMLJIVOSTI

Makovica
Glaucium flavum Crantz - primorska makovica

Spada u skupinu ugroženih biljnih vrsta. Nastanjuje niske pjeskovite i šljunkovite obale. Ugrožena je djelovanjem čovjeka: „uređenjem“ plaža (naročito u ljetnim mjesecima u tijeku turističke sezone jer cvjeta od lipnja do kolovoza) i urbanizacijom (izgradnjom uz more) obale.