MONITORING VRSTE Himantoglossum adriaticum H.Baumann,
jadranska kozonoška (Orchidaceae)

Rasprostranjenost jadranske kozonoške u Republici Hrvatskoj


Distribuciju jadranske kozonoške Himantoglossum adriaticum H.Baumann u R. Hrvatskoj možemo podijeliti na kontinetalne i primorske populacije koje su odijeljene središnjim, montanim, ujedno i hladnijim predjelima Gorskog kotara i Like gdje ova vrsta nije zabilježena. Koncentracija primorskih populacija je više na zapadu s mnogobrojnim populacijama u Istri i na otoku Cresu. Dalje uz obalu je rijetka i javlja se u Bakarskom zaljevu, nešto bogatije populacije ponovo se javljaju u širem Šibenskom području i zaleđu Splita, a od dalmatinskih otoka jedino je zabilježena na otoku Braču.
Izvor Graba

Jadranska kozonoška

Zbog specifičnosti staništa jadranske kozonoške, a to su rubna područja travnjaka, pogotovo livade u sukcesiji, rubovi šuma i šikara, rubna vegetacija uz putove i prometnice i sl., možemo zaključiti da su prijetnje za nestanak ili smanjenje broja ove svojte relativno zanemarive. Iako se na mnogim livadama i travnjacima bilježi vrlo negativan trend i prijetnja vegetacijske sukcesije zbog napuštanja tradicionalnog načina održavanja ili nekih drugih razloga, upravo takvo stanje promjene tipa staništa pogoduje jadranskoj kozonoški. No, iako takva prijelazna stanja staništa trenutno odgovaraju jadranskoj kozonoški, daljnjim napredovanjem sukcesije prema šumi gubi se to povoljno stanje i prijeti joj nestanak.

Prvi slap

Jadranska kozonoška

Jadranska kozonoška je najveda europska orhideja koja nerijetko doseže visinu do jednog metra, a rjeđe i prelazi visinu od jednog metra (največa zabilježena jedinka u Hrvatskoj iznosila je 120 cm).

Program monitoringa

Projekt obuhvaća:

  1. prebrojavanje svih cvatućih jedinki (relativno lako izvedivo jer je broj jedinki unutar populacije relativno mali)
  2. popisivanje drvenastih vrsta i utvrđivanje brojnosti i pokrovnosti drvenaste vegetacije po kategorijama visine (izrada vegetacijske snimke lokaliteta)
  3. zabilježiti ostale važne vrste (endemi, Crveni popis, prilozi Direktive o staništima)
  4. bilježiti bilo kakav utjecaj na stanište, pogotovo one antropogene prirode
  5. fotografiranje lokaliteta.

Ciljevi monitoringa

Jedan od glavnih ciljeva monitoringa je ustanoviti veličinu populacije na odabranim plohama te utvrditi bilo kakve daljnje promjene u veličini populacije i kakvoće staništa. Potrebni izlazni podaci monitoringa uključuju:
  1. veličinu populacije na svakoj odabranoj plohi (kvantitativna jedinica je cvatuća jedinka)
  2. procjena, struktura i pokrovnost drvenastih vrsta na svakoj plohi
  3. režim košnje, ispaše i sječe drvenastih vrsta na plohi
  4. prisutnost ili odsutnost drugih načina izmjene staništa, proširenje prometnica i sl.
Monitoring vrste Himantoglossum adriaticum H.Baumann (jadranska kozonoška) otoka Brača planiran je kao trogodišnji projekt (2015.-2017.), a provodi se u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Splitsko Dalmatinske županije.